mala skola marketinga za pocetnike

osnove marketinga za poduzetnike 1.dio = buyer persona

Što je uopće buyer persona i kome to zapravo treba?

Buyer persona = izmišljeni profil vašeg idealnog kupca temeljen na istraživanju tržišta i publike. Drugim riječima, to je imaginarna osoba koja utjelovljuje najvažnije karakteristike koje se nalaze u vašoj ciljanoj publici. Dob, spol, obrazovanje, interesi, gradivni su blokovi buyer persone.

Ciljana publika = određena skupina potrošača koji će najvjerojatnije željeti vaš proizvod ili uslugu.

Zamislite svog idealnog kupca kao glavnog lika u priči vašeg poslovanja. On ili ona nisu samo skup demografskih podataka – to su žive, dišuće osobe sa snovima, ciljevima i frustracijama. Oni su junaci svoje priče, a vi ste spremni pružiti im herojsko rešenje za njihove probleme.

Vaša buyer persona ne smije biti samo mrtvo slovo na papiru – to je osoba koja vas treba inspirirati, koja vas treba motivirati da učinite sve što je potrebno da zadovoljite njihove potrebe. Kroz duboku empatiju i razumijevanje njihovih želja i strahova, postajete njihov partner na putovanju ka rješavanju njihovih problema.

Nemojte da vam izgradnja buyer persone bude samo još jedan zadatak u nizu. Onaj je zaista u centru vašeg brenda I vaši će marketinški napori biti usmjereni ka njoj.

Uloga buyer persone =
✔ fokus marketinških napora na pravu publiku,
✔poboljšaje angažmana kupaca,
✔povećaje stope konverzije,
✔veći uspjeh na tržištu

Otkuda krenuti?
Teorija zvuči super, no gdje I kako krenuti?
Vrijeme je za praktični dio. Istražujte, analizirajte postojeće kupce; konkurenciju; razmislite koje kanale komunikacije koriste.razmislite kako vaši postojeći kupci znaju za vas I vaš proizvod; kako bi budući kupci mogli doći do njega…stavite se u cipele svog postojećeg a onda I budućeg kupca.
Da vam olakšamo, sastavili smo upitnik za izradu buyer persone. Kada ga ispuntite, bit ćete jedan korak bliže usmjerenoj marketinškoj strategiji.
Samo pripazite da na umu imate fiktivnu osobu, lako se može desiti da se uhvatite kako pišete o sebi:)

Klikni ovdje i preuzmi BESPLATNI VODIČ za izradu buyer persone!

Sretno!
🚀

magic pill

5 pametnih strategija za poslovni rast

Donošenje novih odluka je česta pojava kod vlasnika malih tvrtki, sve sa ciljem poboljšanja i unapređenja.
No, relativno malen postotak tih odluka doživi implementaciju i za rezultat ima poboljšanje. Najčešći problemi zbog kojih dolazi do toga su:

  • nemjerljivost zadanih ciljeva
  • općenitost i nedefiniradnot detalja
  • vremenska neodređenost
  • neusklađenost s ostalim ciljevima
  • nedostižnost i grandioznost

No, ima tome lijeka. Evo kako:

Kako biti SMART?

Postavite jasne ciljeve:

SMART ciljevi su okvir koji se koristi za postavljanje jasnih i dostižnih ciljeva. Akronim SMART označava Specific, Measurable, Achievable, Relevant, and Time-Bound. Evo raščlambe svake komponente:

  1. Specifično: Jasno definirajte cilj. Budite konkretni o tome što želite postići. Zapitajte se: Što želim postići? Zašto je to važno? Kako ću to ostvariti?
  2. Mjerljivo: Uspostavite konkretne kriterije za mjerenje napretka prema postizanju vašeg cilja. To pomaže u praćenju vaših postignuća i zadržavanju motivacije. Postavljajte pitanja poput: Koliko? Koliko? Kako ću znati kada je to postignuto?
  3. Ostvarivo: Osigurajte da je cilj realan i dostižan. Iako je dobro postaviti ambiciozne ciljeve, oni bi ipak trebali biti mogući s obzirom na resurse, vrijeme i ograničenja koja imate. Zapitajte se: Mogu li realno postići ovaj cilj sa resursima koji su mi na raspolaganju?
  4. Relevantno: Uskladite cilj sa svojim širim ciljevima i osigurajte da je relevantan za vašu cjelokupnu misiju. Ovaj korak pomaže u održavanju fokusa i osigurava da vaši napori pridonose široj slici. Zapitajte se: Je li ovaj cilj važan? Je li to u skladu s mojim dugoročnim ciljevima?
  5. Vremenski ograničeno: Postavite određeni vremenski okvir za postizanje cilja. To stvara osjećaj hitnosti i pomaže vam da odredite prioritete svojih napora. Zapitajte se: Kada ću postići ovaj cilj? Što mogu učiniti danas kako bih krenuo prema tome?

SMART u praksi

  • Cilj koji nije SMART: Povećajte promet web stranice.
  • Cilj koji je SMART: Povećajte organski promet na web stranici za 20% u sljedeća tri mjeseca implementacijom ciljanih SEO strategija, objavljivanjem dva posta na blogu tjedno i promoviranjem sadržaja na društvenim medijima.

U ovom primjeru cilj je specifičan (povećanje organskog prometa na web stranici), mjerljiv (za 20%), dostižan (putem ciljanih SEO strategija i stvaranja sadržaja), relevantan (za poboljšanje online vidljivosti) i vremenski ograničen (unutar sljedeća tri mjeseci).

Korištenje SMART kriterija pomaže u stvaranju ciljeva koji su dobro definirani, djelotvorni i pogodni za uspješno planiranje i izvršenje.

"Opportunities don't happen. You create them." — Chris Grosser

cinicism

5 najvećih mitova brendinga

5 najvećih mitova brendinga

1. Brend je logo.

Ovo je jedan od najpopularnijih mitova. Logo nije brend. Logo je simbol. 

Logo sam po sebi neće napraviti baš ništa ako iza njega ne stoji brend. A brend je onaj intuitivni osjećaj koji drugi imaju o vama (ili vašij tvrtci, proizvodu i/ili usluzi)

Auto nećete kupiti zbog logotipa. Auto ćete kupiti jer podržava vaš životni stil, odražava vaše vrijednosti I poziciju u društvu. I da, jednom kada određeni tip auta postane brend, kada samom poglednom na logo automatski znate sve što stoji iza njega I automatski imate određen osjećaj, onda logo igra pravu ulogu (npr, Volvo je simbol za sigurnost, Jeep za avanturu a Ferrari za..pa, dolce vita:))

Do tada je samo simbol. A simbol bez značenja nema vrijednost.

 

2. Brand je vizualni identitet

Ne, ni to nije istina. Vizualni identitet je samo vizualni dio cjelokupnog identiteta illi brenda. Da bi postao prepoznatljiv, potrebno ga je koristiti konzistentno, na svim platformama I u svim medijima koje koristite.

Kao što je vaša odjeća samo dio vaše pojave. Bitan dio, ali I dalje samo dio. Kada je dobra, ona može govoriti mnoogo o vašim stavovima, vrijednostima, pa čak I ciljevima, ambicijama I nakanama. Ali , ako ga ne prate vaš stil izražavanja, ako ga ne koristite konzistentno, ako ga prečesto mijenjate I ako nije usklađen s onime što radite I kako se ponašate, nema puno svrhe.

 

Mora pratiti vaš stil izražavanja, vrijednosti, ciljeve.

Mora rezonirati s vašom ciljanom skupinom (biti dopadljiv ili intrigantan, ili provokativan ili…).

Mora biti dio cjelokupnog identiteta.

 

3. Brendovi su velike tvrtke

Ni to nije istina. Brend uopće ne mora biti tvrtka. Neki od najgojmljivijih brendova su osobe. Oprah Winfrey, Steve Jobs, kraljica Elizabeta I Michael Jordan, svi su brendovi. I ivi su pojedinci a ne velike tvrke.

Ponekad slučajno, ponekad planski, ti su ljudi postali brend. Prepoznatljivi su, ljudi imaju jasne osjećaje u vezi s njima, u stanju su monetizirati ili pokrenuti velike stvari. Tako da ne, ne trebatte biti velika tvrtka da biste bili brend. Ali morate biti veliki u tome što I kako radite da biste postali brend.

 

"Vaš brend je priča koja se odvija na svim dodirnim točkama s kupcima" — Jonah Sachs

4. Brending dodaje vrijednost

Sam po sebi ne. Ono što dodaje vrijednost je ono što činite, a ne ono što govorite. Ljudi se ne povezuju s vašim proizvodom ili uslugom. Ljudi se povezuju sa pričom koja stoji iza tog proizvoda ili usluge, jer bi voljeli biti dio te priče. Jer neki skriveni dio u njima želi biti super heroj ili zabavljač ili spasitelj. A vaš proizvod ili usluga dio su te magije.

Zato svi dobri brendovi iza sebe imaju priče. Priče s kojima se ciljana skupna povezuje. Identificira. Nalazi zajednički jezik.

 

5. Vi kontrolirate svoj brend

Ovaj je mit samo djelomično istinit. Vaše akcije, stavovi i angažman svakako oblikuju velik dio priče o vašem brendu. No, publika je ta koja daje finalnu ocjenu vašem brendu. Koliko vaši vjerni fanovi mogu doprinjeti vrijednosti brenda, toliko ga mogu i narušiti.

Recimo da određena smutljiva skupina ljudi (sa ne nužno pozitivnim stavovima) prigrli vaš brend kao sredstvo izražavanja (npr. svastka na sasnsktu označava sreću, a znamo kako je taj simbol završio). 

Važno je osluškivati svoju publiku i komunicirati s njima, tako da na vrijeme možete poboljšavati vaš brend i usmjeravati ga u željenom pravcu, prije nego dobije život koji mu možda ne želite.

Aesthetic Phone Mockup Instagram Post

Majstorsko upravljanje najvažnijim resursom

Žderači vremena

Problemi poput:

    • premalo vremena

    • previše zadataka

    • nemogućnost posvećivanja najbitnijim zadacima

    • nemogućnost delegiranja

 

Svatko tko je neko vrijeme pokušao koristiti I završiti to-do listu, zna da je riječ o manje-više nemogućem zadatku. Ok, možda ste završili jednu, ali jeste li paralelno započeli još koju, “potpuno drugu, nevezanu listu”? Ili pretvorili ostatak stare liste u novu, jer “okolnosti su promijenjene”? Sve je to ok, I sve je to sasvim normalno, jer život ima svoja pravila I odvija se mimo lista.

 

Međutim, problem koji prati ovaj tip organizacije je vrijeme. Za razliku od zadataka kojih uvijek ima u izobilju, vrijeme je svima (jednako) ograničen resurs. A budući da ga ne možemo rastegnuti, bitno je utjecati na ono što možemo, a to je kvaliteta. Kvaliteta je glavni sastojak koji utječe na to jesmo li vrijeme (koje ide svojim tempom) iskoristili dobro ili se niste ni okrenuli, a već je petak.

Upravljanje zadacima vs. upravljanje vremenom

Kao što smo vidjeli, upravljanje zadacima i upravljanje vremenom dva su različita, ali povezana pojma. 

    • upravljanja zadacima = identificiranje, određivanje prioriteta i praćenje zadataka koje je potrebno dovršiti. 

    • upravljanje vremenom = proces planiranja i rasporeda kako ćete provesti svoje vrijeme. 

Dok se upravljanje zadacima bavi onim što treba učiniti, upravljanje vremenom rješava kada i kako ćete to učiniti.

I upravljanje zadacima i upravljanje vremenom ključni su za učinkovito upravljanje vremenom. Međutim, služe različitim svrhama i trebaju se koristiti na različite načine. 

Glavni bi kriterij trebala biti učinkovitost:

    • Upravljanje zadacima je najučinkovitije kada se koristi za prepoznavanje i određivanje prioriteta zadataka koje je potrebno dovršiti. 

    • Upravljanje vremenom je najučinkovitije kada se koristi zajedno s planiranjem rasporeda rada

Razumijevanjem razlike između ova dva pojma možete učinkovitije upravljati svojim vremenom i učiniti više. Evo dva visoko učinkovita prijedloga za kvalitetnije upravljanje vremenom:

1. Time blocking

Blokiranje vremena je metoda upravljanja vremenom koja od vas traži da svoj dan podijelite na vremenske blokove ispunjene određenom aktivnošću. Svaki blok namijenjen je izvršavanju određenog zadatka ili skupine zadataka i samo tih specifičnih zadataka. Umjesto da držite otvorenu listu obaveza (neverending to-do list) koja na očigled raste kako dan odmiće, svaki ćete dan započeti s konkretnim rasporedom u kojem je navedeno na čemu ćete raditi i kada. Više o ovoj metodi pročitatajte ovdje.

2. Prvo pojedite žabu

“Pojedete li ujutro živu žabu, teško da će vam se dogoditi išta gore tog dana”. Tako nekako glasi krilatica koja zapravo kaže da je najbolje kao prvi zadatak u danu napraviti onaj koji nam je najmrskiji, pa prelaziti na draže. Odnosno, dajte prioritet svom najvažnijem zadatku i maknite ga s puta odmah ujutro. 

Morate li, primjerice, otpustiti radnika, taj će mav zadatak visiti nad glavom čitav dan, bit ćete mrzovoljni i ne pretjerano fokusirani jer vas ovo tišti. Ako je riječ o zadatku koji ne možete delegirati, obavite ga odmah i mirne duše (ako već ne i laka srca) nastavite sa svojim danom. 

3. Iskoristite tehnologiju

I za određivanje prioriteta i za upravljanje vremenom, koristite tehnologiju. Postoji mnoštvo i besplatnih i plaćenih software-a koji omogućuju upravljanje vremenom i zadacima, koji vas automatski bacaju u offline način rada kada je vrijeme za deep work, koji vam rade automatske podsjetnike za sastanke i slično. Software poput Todoist ili Wobbly su genijalni za brzo, jednostavno i pregledno upravljanje vremenom (nemam nikakve koristi od ovih konkretnih, samo samtram da imaju dobar proizvod koji doista dobro funkcionira)


Za miloga boga, iskoristite ih, zaista olakšavaju život, jer…pa, ne morate paziti na vrijeme:)

miner deep work

Deep work ili kako postati stvaratelj?

Reaktivni vs. produktvni rad

Skakanje između inboxa, notifikacija, sastanaka i poziva na dnevnoj bazi, teško da se može nazvati visoko produktivnim radom. Može se nazvati visokoreaktivnim, to svakako. Reagirate na svaku novonastalu situaciju čim se pojavi, prethodnu ostavljajući poludovršenom, jureći na sljedeću, dok ste onu od maločas već zaboravili…do ručka se osjećate kao da ste cijeli dan trčali okolo. Iscrpljeni, s glavoboljom, bez osjećaja napretka ili svrhe. Ego je jedini koji je možda zadovoljan, ali ego ne vodi tvrtku.

Reaktivni način rada vam neće pomoći da produbite svoje znanje, svladate programski jezik ili razvijete svoje poslovanje. Osim evidentnih frustracija, mediokritetstva i manjka napredovanja, reaktivan način rada donosi sa sobom i dva velika problema:

  1. mahnito troši vaše dragocijeno vrijeme i energiju
  2. ne ostavlja mjesta za dubokoumni produktivni rad

Točku broj 1. smo detaljno obradili u članku o blokiranu vremena , a danas se posvećujemo dubokoumnom produktivnom radu, tzv. deep work-u.

Što je deep work?

Koncept je osmislio Cal Newport, poznati autor i profesor informatike na Sveučilištu Georgetown, u postu na blogu iz 2012., a proširio ga je u svojoj bestseler knjizi iz 2016., “Duboki rad: Pravila za fokusirani uspjeh u rastresenom svijetu”. Prema Newportovoj definiciji, dubinski rad se odnosi na:

"Duboki rad = profesionalne aktivnosti koje se izvode u stanju duboke koncentracije bez ometanja, a koje guraju vaše kognitivne sposobnosti do krajnjih granica. Ti napori stvaraju nove vrijednosti, poboljšavaju vaše vještine i teško ih je ponoviti.”"

U bliskoj budućnosti, izvrsnost se neće postizati grebanjem po površini i keneriranjem površnih sadržaja i banalnih proizvoda. Kako se informacije šire i mijenjaju, održavanje koraka uključuje brzo učenje teških stvari i primjenu tog znanja za stvaranje iznimnih rezultata.
A stvaranje iznimnih proizvoda i usluga teško se postiže u pauzi između odgovaranja na mailove i sastanka s dobavljačima.

"Ako ne proizvodite, nećete napredovati - bez obzira koliko ste vješti ili talentirani."" — Cal Newport, autor knjige Deep Work

Namjera, strategija i rutina

Većina nas koji smo se susreli sa dubokim radom, najčešće ga poznajemo iz priprema ispita ili seminara, ali rijetki ga imaju u dnevnoj rutini kao odrasle osobe posvećene nekom zadatku. Osim savladavanja same vještine duboke koncentracije i predanog rada na jednom zadatku, potrebno je postaviti namjeru. Namjeru da ćemo sada sjesti i neko se vrijeme koncentrirano posvetiti zahtjevnom zadatku.
Zvuči zahtjevnije no što jest, a evo nekoliko strategija koje će vam pomoći da postignete stanje dubokog rada.

"Čini se da su ljudska bića najbolja kada su duboko uronjena u nešto izazovno." — Cal Newport, autor knjige Deep Work

Newport ističe 4 strategije za ubacivanje deep worka u dnevni raspored:

  1. Monaški raspored = najposvećeniji je oblik dubokog rada i uključuje provođenje svih vaših radnih sati sa jedinstvenim fokusom na visokoj razini. Iako ova filozofija ima najveći potencijal za nagradu i najnižu razinu mijenjanja konteksta, nerealno je za većinu ljudi koji moraju obavljati razne vrste poslova u svojoj ulozi. Također blokira potencijal za nove prilike, budući da je vaš zadani odgovor na obveze koje se pojave “ne”.
  2. Bimodalni raspored = dopušta veliku količinu dubokog rada dok vam omogućuje održavanje drugih aktivnosti u vašem životu koje smatrate vrijednima. Uspješno usvajanje ove filozofije zahtijeva fleksibilnost da svoju godinu, mjesece ili tjedne rasporedite veće komade dubokog rada.
  3. Ritmički raspored =  idealan za pojedince s prilično statičnim rasporedom. Ako možete predvidjeti kako će većina vaših dana izgledati, izvedivo je odvojiti nekoliko sati svaki dan za dubinski rad, ući u dnevni “ritam” i ostaviti ostatak vremena za “plitki” ili “površni” rad. Svakako najizgledniji raspored za većinu poduzetnika.
  4. Novinarski raspored = opcija je za ljude koji su stalno u pokretu s malo ili nimalo redovitosti u danima. Ova metoda zahtijeva svijest o vremenu i snažnu sposobnost uočavanja prirodnih fluktuacija u vašem danu, jer trebate uočiti gdje biste mogli ukrasti pola sata ili sat za deep work. Nažalost, ova metoda nije za početnike u dubokom radu jer zahtjeva iznimnu disciplinu i mogućnost brzog “šaltanja” među različitim zadacima.

Izgradnja deep work rutine

Glavni sastojci za uspješana dubok rad:

  1. Lokacija = odaberite prostor bez ometanja i pogodan za duga razdoblja usredotočenosti. Nemate li tu mogućnost, slušalice za suzbijanje buke su genijalan dodatak kojim isključite svijet oko sebe i obaviještavate mozak da je vrijeme za koncentraciju. Poznato okruženjepomaže bržem ulasku u sam duboki način rada.
  2. Trajanje = točno odredite koliko ćete vremena posvetiti zadatku koji je pred vama. Počnite s malim intervalima od 20 minuta, i napredujte do duljih od nekoliko sati. Vaša sposobnost dulje koncentracije poboljšavat će se kako vaši mentalni mišići rastu.
  3. Struktura = definirajte kako izgleda vaš dubinski način rada. Na primjer, hoće li vaš telefon biti uključen ili isključen? Možete li prošetati do kuhinje po nešto? Kako ćete izmjeriti uspjeh (koliko pročitanih stranica, kodiranih redova, napisanih riječi)? Kakva god bila vaša pravila, neka budu eksplicitna i predano ih slijedite.
  4. Zahtjevi = nakon nekoliko sesija fokusiranog rada, naučit ćete što vam je potrebno da podržite svoju predanost dubokom radu. To može uključivati određenu vrstu glazbe, vaše omiljeno piće ili pristup određenom softveru. Ne uskraćujte i ono što vam treba.

Bonus savjet = nagradite se nakon uspješno odrađenog posla. Premda će kvalitetan rezultat biti nagrada sam po sebi, u trenutku kada ste gotovi, odahnite nagradite se primjerenom nagradom (recimo, protegnite noge, popijte kavu, porazgovarajte s nekim). Ovo je osobito važno dok ste u procesu stjecanja rutine dubokog rada. Veća je vjerojatnost da će vam preći u naviku ako imate pozitivnu asocijaciju na tako provedeno vrijeme.

business strength

Time blocking ili kako uštedjeti i do 50% vremena u radnom danu?

Kontrola vremena

Kontrolirate li svoje vrijeme ili ono kontrolira vas? Na prvu bismo svi voljeli misliti da smo mi ti koji kontoliramo svoje vrijeme, radimo raspored, biramo kada ćemo se baviti kojom aktivnošću – no, je li u praksi zaista tako?

Koliko vaših dnevnih zadataka spada u produktivan dio, a koliko u nužno zlo? Kada zamišljamo svoj idealni radni dan, on je produktivan, vi ste posvećeni onome u čemu ste najbolji, brzi ste, fokusirani i produktivni.

Odgovaranje na desetke mailova, telefonskih poziva i upadica kolega nije nužno na popisu idealnog radnog dana.

I premda nužna zla suvremene komunikacije ne možemo izbjeći, možemo birati kada ćemo im se posvetiti. Nije nužno odgovoriti na svaki email u trenutku kad se pojavi. Telefon može biti u silence modu, sa automatskim odgovorom da ćete se javiti kroz sat ili dva. Kolege mogu imati vrijeme za konzultacije. Ništa neće biti propušteno. A one zaista važne razgovore možete zakazati u specifično vrijeme, ono koje odgovara i vama i važnom sugovorniku ili temi.

Zvuči li vam štogod od navedenog poznato:

    • Žonglirajte s mnogo različitih projekata/odgovornosti

    • Provedite previše vremena u “reaktivnom načinu rada”, odgovarajući na e-poštu, poruke I upadice 

    • Vam je radni dan ispresijecan sastancima

    • Borite se sa stalnim prekidima tijekom dana

    • Nikako da pronađete vrijeme i mentalni prostor za razmišljanje o široj slici

Ako ste se prepoznali u jednoj od navedenih uloga, ovo je savršeno mjesto (i vrijeme) da probate upotrijebiti tzv. time blocking ili blokiranje vremena. Ideja je da se isti zadaci podijele u smislene vremenske blokove, umjesto da se odvijaju stihijski kako se pojavljuju. 

"Procjenjujem da 40-satni vremenski blokirani radni tjedan daje iste rezultate kao 60+ satni radni tjedan bez strukture." — Cal Newport, autor knjige Deep Work

Time blocking u praksi

Pogledajte primjer tipičnog radnog dana u uredu. Rad na projektu je ono što je vaš core business, odnosno ono u čemu ste najbolji i nezamjenjivi, ono što ne želite prepustiti ili delegirati.

Blokiranje vremena je metoda upravljanja vremenom koja od vas traži da svoj dan podijelite na vremenske blokove ispunjene određenom aktivnošću. Svaki blok namijenjen je izvršavanju određenog zadatka ili skupine zadataka i samo tih specifičnih zadataka. Umjesto da držite otvorenu listu obaveza (neverending to-do list) koja na očigled raste kako dan odmiće, svaki ćete dan započeti s konkretnim rasporedom u kojem je navedeno na čemu ćete raditi i kada.

Ključ ove metode je određivanje prioriteta unaprijed – s obaveznom tjednom revizijom. Pregledajte što slijedi za sljedeći tjedan i napravite grubu skicu svojih vremenskih blokova za svaki dan. Na kraju svakog radnog dana pregledajte sve zadatke koje niste završili – kao i sve nove zadatke koji su stigli – i prilagodite svoje vremenske blokove za ostatak tjedna u skladu s tim.

Znajući što vam slijedi, nećete morati trošiti energiju na donošenje odluka o sljedećem prioritetu.

Deep work ili slučajne nuspojave

Metoda možda djeluje banalno, no ima iznenađujuće duboke posljedice.

Uklonivši skakanje sa zadatka na zadatak, upadice ip rekice, omogućili ste si da se određeno vrijeme posvetite jednom zadatku. To znači da ste u potpunosti na njega koncentrirani, imate dublje uvide i lakše rješavate poteškoće na koje nailazite putem. Ovo je posebno korisno kada je riječ o rješavanju problema ili kreiranju nečeg novog. Vaši su mentalni resursi u potpunosti posvećeni jednom zadatku ili problemu. A što ste više posvećeni jednom zadatku, to više vježbate sposobnost tzv. deep work-a.

Deep work (duboki rad) je sposobnost da se bez ometanja usredotočite na kognitivno zahtjevan zadatak. To je vještina koja vam omogućuje brzo svladavanje kompliciranih informacija i postizanje boljih rezultata u kraćem vremenu. Duboki rad učinit će vas boljim u onome što radite i pružiti osjećaj istinskog ispunjenja koje dolazi iz zanatskog umijeća.

I posljednje, podiže se efikasnost za tzv. “shallow work” – hitne, ali ne pretjerano važne zadatke, poput odgovaranja na mailove ili papirologiju. Zadovoljstvo postignuto dubokim radom poput istraživanja, programiranja ili dizajniranja svakodnevne će, sitnije zadatke, učiniti mnogo lakšima i bržima. Posebno kada ih grupirate i obavljate odjednom. A vama će odjednom biti puno lakše odlučiti kada reći “ne”.

friends

Što je customer avatar i da li Vam je prijeko potreban?

Poistovjećivanje, pripadanje, pleme

Zašto određeni vizuali privlače određenu publiku? Što će publika prepoznati, sa čime se poistovjetiti, koje će boje, fotke i fontovi izazvati reakciju? Koji će osjećaj pobuditi?

Na prvi pogled ova pitanja mogu zvučati trivijalno, no odgovori na njih se nalaze u srži svakog kvalitetnog brenda, bili mi toga svjesni ili ne.

Kada se prijetite nekog brenda kojem ste odani, uz njih je najčešće vezana pozitivna emocija. Nije samo osjećaj pripadnosti, već i osjećaj da smo shvaćeni, da pripadamo, da će naše potrebe biti zadovoljene, sigurnost da ćemo dobiti kvalitetan proizvod ili uslugu. Kao što biramo prijatelje koji nas prihvaćaju i odražavaju naše istinske vrijednosti, uloga brenda je poput uloge prijatelja. Dobar brend će okupiti ljude čije moralne vrijednosti, etička uvjerenja, životni stil spadaju pod zajednički nazivnik, a gdje proizvod ili usluga koji taj brend prodaje podupire ili naglašava iste te vrijednosti, a vi se kao korisnik osjećate dobro.

Dakle, da se vratimo na početno pitanje; što je customer avatar i je li Vam potreban?

Povijesno gledano, čovječanstvo dijeli univerzalne teme o ljudskom životu i osobinama ličnosti, a te su univerzalne teme utjelovljene na podsvjesnoj razini. Jung ih je nazvano “arhetipovima”: bezvremenskim i nasljednim u ljudskoj psihi koja je zajednička cijelom čovječanstvu a koja se izražava kroz kulturu – neovisno o dobi, spolu, etičkoj ili vjerskoj pripadnosti ili jeziku.

Svakodnevnim rječnikom, radi se o tipu ljudi. Svaki tip ima svoje vrijednosti, značenja i osobine ličnosti.

 

Važno je razlikovati customer avatar od brand avatara.
Prvi predstavlja vašeg idealnog klijenta. Drugi predstavlja vaš brend. Oni ne trebaju biti jednaki, ali moraju govoriti zajedničkim jezikom. 

Najpoznatiji arhetipovi

  • Prijatelj/prosječni tip – lik iz mnoštva, važan mu je osjećaj pripadnosti i spoznaja da smo na nekoj razini svi isti
  • Stvaratelj – donositelj novih ideja, okrenut budućnosti
  • Junak – hrabar i odlučan, želi poboljšati svijet, pobijediti i pomoći drugima da premoste prepreke

Zašto? S prijateljem se lako poistovjetiti, junakom bismo voljeli biti, a stvaratelj ima rješenja za sve probleme.

Uzmimo konkretan primjer; recimo da prodajete autogume, što naizgled nema nikakve veze s navedenim arhetipovima. No, možda baš i nije tako. Ako u reklami prikažete obitelj koja se vozi autom kroz mećavu da bi stigla na kod djeda i bake na božićnu večeru, onda je vaš proizvod prikazan kroz arhetip junaka, jer je prevladao poteškoće i izveo vaše najmilije u sigurnost. Ovo je primjer direktnog arhetipa.

S ovom se scenom neće nužno poistovjetiti svatko, no to niti ne želite. Jer kada želite privući sve, na koncu ne privučete nikoga, jer se nitko ne može poistovjetiti s vašom porukom.

Recimo da ste iste te gume predstavili u reklami gdje vozač relija izvodi vratolomije, gdje gume odlično drže cestu. Bi li takva reklama privukla obiteljskog čovjeka kojem je sigurnost na prvome mjestu? Baš i ne. Ili možda ipak?

Sekundarni ili indirektni avatar

Kad mladi otac dvogodišnjih blizanki (idealni klijent) želi razgovarati sa brkatim bajkerom (vaš brend avatar) kojeg vidi ispred Harley Davidson dućana. Na prvu nemaju ništa zajedničko. Na drugu…na površinu izranja želja za malo slobodnog vremena i pripadanje buntovnijoj verziji sebe koju je potisnuo kada je postao brižan otac i suprug. Ako mu želite prodati motor, nećete mu se obraćati kao brižnom ocu (premda je on vaš glavni cusomer avatar), već neobuzdanom dečku u njemu (koji je njegov pozadinski ili sekundarni avatar, onaj koji govori o njegovim željama, stremljenjima, nadanjima…). Naravno da će razgvor sa iskusnim bajkerom koji je čitav život posvetio motorima probuditi neke uspavane želje.

Dublje razumijevanje arhetipova omogućit će vam lakđše slaanje kompleksnijih avatara. Jer, kako nitko od nas nije jednodimenzionalan, to ne bi trebali biti niti naši idealni klijenti. 

Stoga, pažljivim usklađivanjem onoga što prodajete sa vašim customer avatarom, moći ćete ciljanoj publici prenijeti poruku na vrlo jasan način, publika će se moći poistovjetiti s njime, a vi napredovati u poslovanju.

superhero

Koja je stvarna uloga brenda?

Povremeno detaljno istražujemo što ćemo kupiti, povremeno spontano nešto kupimo. 

Povremeno se cjenkamo I tražimo popuste, povremeno “razriješimo kesu”(sigurno postoji neki suvremeniji izraz:)).

Povremeno odlučimo da nam ipak nije nužno, a povremeno si priuštimo I nekoliko komada.

 

Što uopće određuje kako kupujemo I kako brendovi utječu na odluku o kupnji?

 

Racionaliziranje pomaže otklanjanju osjećaja krivnje (i manjka na bankovnom računu), no odluku o kupnji je izazvala nesvjesna emocionalna reakcija. Nešto je zamirisalo poznato i podsjetilo na baku. Totalno ste si seksi u tim cipelama. Kožne presvlake podižu izgled novog auta na drugi nivo.

 

Pri gradnji brenda računa se na nesvjesnu emotivnu reakciju.Najvažnija pitanja od kojih treba krenuti:

 

    • koja je vaša ciljana publika, odnosno kome se obraćate?

    • koje emocije želite (i trebate) potaknuti kod te iste publike?

 

Svaki proizvod i usluga možda su kreirani jer ste imali briljantnu ideju. No da biste ih prodali, oni moraju biti kreirani za nekog određenog. Pogledajo naše dobrovoljce:

 

    • profesorica povijesti, pjeva u zboru, Morana, 45 god, razvedena, 2 djece (18 I 20 god)

    • vlasnik kafića, strastveni bajker, Jura, 34 god, samac, bez djece

 

Recimo da prodajete putovanja.  Oboje vole more, putovanja (posebno Istru) I zainteresirani su za vikend izlet. No, teško da će susret ljubitelja choppera I r’n’r koncert biti od velike važnosti Morani. Ali bi ju moglo zaitrigirati koncert klape održan u Eufrazijevoj bazilici. Jura baš I nije od klapa, a nije ni od bazilika.

 

Oba puta prodajete istu uslugu – vikend u Istri. No prodajete ih potpuno različitim ljudima. I kod njih je potrebno pobuditi potpuno različite emocije.

 

Moć arhetipova

 

Uspješni brendovi poznaju svoju publiku i znaju kako joj se obraćati.

I, što je važnije, koju emociju pobuditi.

 

Kao pomoć u tome, pri izgradnji brenda koristimo teoriju arhetipova.

 

U suvremenu psihologijsku terminologiju pojam arhetipa uveo je poznati psiholog Carl Gustav Jung. Arhetipovi i simboli jezik su nesvjesnoga,  povezani s emocijama koje određuju ponašanje.

 

Dvanaest osnovnih arhetipova kombiniraju se pri izgradnji našeg kolektivnog nesvjesnog, Grupirani su u 4 glavne skupine:

Lice I naličje brenda: idealizirana slika I pobuđivanje nesvjesnih želja

Pri odluci o zastupniku našeg brenda odaberite jedan glavni arhetip, lice brenda. Zastupa idealiziranu sliku sebe samih.

Potom odaberite jedan do dva sekundarna arhetipa. Onu su naličje brenda i obraćaju se nesvjesnom , skrivenom u nama.

A Morana i Jura?

Jura je očito buntovnik, ali u dubini duše I veliko dijete. Svjesni buntovnik I podsvjesni čarobnjak.
Morana je mudrac, a u duši stvarateljica I ljubavnica.

Na vama je da im se obratite. Kroz direktnu idealiziranu sliku sebe samih, a potom kroz skrivenu, onu koju ne puštaju na površinu, a u kojoj su zakopane najdublje želje I snovi.

Pazite na ton I stil izražavanja, teme koje prezentirate, boje I fontove kojima se koristite. Moćan je to niz malenih ali vriiednih ambasadora koji, mudro postavaljeni, govore u vašu korist.

strong

Kako da vaš brend postane poznat?

Moć brendinga

Što je razlika između malog i velikog brenda? Postoje li uopće mali i veliki brendovi? 

Kada proizvod/usluga postaju brend, a kada su samo još jedna u nizu proizvoda/usluga na tržištu? Koje su zajedničke crte tih brendova? Prepoznatljivost logotipa i boja? Povjerenje kupaca? Pjevušenje slogana? Savršene fotke? 

Vjerujemo da se već iz navedenih pitanja jasno očituje da je prepoznatljivost brenda jedna stvar, izazivanje emocije druga, a kupnja i lojalnost nešto posve treće. Pogledajmo malo detaljnije o čemu se radi:

Prepoznatljivost. Prepoznatljivost djeluje kao trivijalna stvar, ali svi mi imamo tendenciju vjerovati poznatim stvarima. A kada im vjerujemo,onda ih i kupujemo. Zato su prepoznatljiv stil i njegovo dosljedno korištenje, odnosno kako u struci kažemo, vizualni identitet brenda i njegova dosljedna aplikacija, kamen temeljac svakog brenda.

Usklađenost. Ako ste uskladili vizualno identitet sa vrijednostima koje vaš ciljani/idealni klijent ima, onda ste na još boljem putu. Primjerice, čiste jarke boje, geometrijski oblici i komplementarni kontrasti neće nužno pasati srednjovječnoj sveučilišnoj profesorici. Ali njenom sinu tinejđeru hoće – pa se postavlja pitanje prodajete li antiage kozmetiku ili skejtobordove.

No hoće li to vaš brend svrstati bok uz bok najvećim igračima? Neće, potrebno je više od toga. Potrebno je nešto revolucionarno. Pritom se trebate zapitati sljedeće:

  • je li revolucija ispravan put za vaš brend?
  • mora li vaš brend biti svjetski poznat?

Odgovor na oba pitanja je negativan. I da, za inovativne, revolucionarne proizvode, to svakako može biti ispravan put, za vaš proizvod/uslugu, put može biti puno drugačiji.

Personalizacija. Ono što veliki brendovi ne mogu, ali vi možete je upravo to – personalizacija, osobno pristupanje klijentu, davanje važnosti i malim stvarima, osobno poznavanje klijentovih strahova i potreba. Fokus. 

Možete se brendirati kao inovativni pridošlica ili kao zabavna alternativa.

Poanta je da se pozicionirate kao unikatan brend koji daje dodanu vrijednost svojim klijentima, izdižući i svoju uslugu/proizvod i klijentovo iskustvo iznad prosječnoga. Poigrajte se sa svojim vrijednostima, istaknite svoje jake strane i promatrajte kako vaš brend postaje samostalni igrač na tržištu.

"Težak rad na nečemu što nas ne zanima je stres. Težak rad na nečemu što volimo je strast." — Simon Sinek

prodaja-min

Što stoji iza svake uspješne prodaje?

Što stoji iza svake uspješne prodaje?

Uspješna prodaja objedinjuje tri ključna sastojka, predstavit ćemo svakog ukratko:

1. emocija

Moramo se osjećati na određen način da bismo kupili od neke tvrtke.  Ovdje namjerno ne kažemo brenda, jer prepoznavanje brenda uključuje emociju – no, o tome možete pročitati više u članku o stvarnoj ulozi brenda.  Kako nećete otići na kavu s osobom koju prvi put vidite (ako se ne osjećate na neki način povezani s njome), tako nećete niti kupiti od neke tvrtke koju prvi puta vidite i nemate nikakvu emotivnu poveznicu.

Od najvažnijih emocija koje su na vrhu liste su 

  • poštovanje,
  • razumijevanje
  • povjerenje. 

I to tim redosljedom. Emocije su najčešće vezane za priče koje sami sebi kazujemo. Priče koje imaju i heroje i zlikovce, koje imaju teškoće i uspjehe, koje imaju strahovanja i nagrade. Ako se proizvod/usluga ni na koji način ne može povezati s našom pričom i s našim svijetom (koliko god on realan bio), teško da će doći do razumijevanja, a kamo li do poštovanja ili povjerenja. To će utjecati i na odluku o kupnji.

2. logika

Jednom kad je došlo do emotivne reakcije i logički se dio mozga uključi. 
Razlozi zašto ne bi kupio dotični proizvod ili uslugu iskaču na sve strane. Predug povrat investicije, previsoka cijena, usporedba s alternativom ili konkurencijom…razloga za ne kupiti ima mnogo. Ovo je pravo vrijeme i mjesto za iznošenje činjenica kojima ćete zaustaviti navedene logičke prepreke. Istaknite statistiku, usporedbe, benefite i sve ostale podatke koji inače pripadaju u dobro osmišljenu Excell tablicu. Prezentirajte one koji će najbolje odgovoriti na kupčevu logičku prepreku.

3. hitnost

Jednom kad se zadovoljili emotivne i logičke potrebe potencijalnog kupca, sva su vrata otvorena da se ta kupnja i dogodi. Sve dok se ne upali jedan mali ali uporni zlikovac koji kaže da istu tu uslugu ili proizvod mogu kupiti sutra, prekosutra, za mjesec ili godinu…no, shvaćate već. Kupnja se ne dogodi ili je u najboljem slučaju odgođena. Kako bismo maknuli zadnji kamen spoticanja u odluci o kupnji, moramo stvoriti osjećaj hitnosti. 

Osjećaj hitnosti se najbolje ističe kada je neaktivnost (odnosno, odgađanje odluke o kupnji) povezana sa cijenom. Bilo da ćemo propustiti dobar popust, bilo da će željeni artikl prestati biti dostupan, skuplji, lošije kvalitete…bilo koja od tih situacija će stvoriti osjećaj hitnosti i pottaknuti na finalnu odluku o kupnji.

Tvrtke koje prodaju uspješno kombiniranju ta tri sastojka.
Provjerite sami sebe: kombinirate li ih i vi i koliko ste uspješni kada ih kombinirate?